Moj internet dnevnik
Plima
crljivica2
Izdvojeno
Nema izdvojenih postova.
Ljubav je tu i tamo i svugdje
***

A. G. Matoš

SAMOTNA LJUBAV

 

Ponoć već je prošla, svjetlo mi se gasi,

Na baršunu crnom leži teška noć;

Čelom mi se truni spomen tvojih vlasi –

Ljubavi daleka, kad ćeš, kad ćeš doć?

 

Otišla si. Gdje si? Ko da umrla si.

Udaljenost ima smrti tužnu moć,

Srcem srsi, strasti, dušom sumnje, strasi –

Poginut ću noćas i za dragom poć.

 

- Ljubav nije sreća – znaš li kad mi reče? –

- Ljubav, to je rana, i ta rana peče,

- Ljubav boli, boli, kao život boli,

- Teško, teško onom koji jako voli.

 

Nisi pravo rekla. Ljubav bol  je, plamen,

Ali muči samo kad sam sam – ko kamen.
Čelani zbrdazdola
Upišite tekst...
Cista Velika zbrda






Šibenik
***

Arsen Dedić

POSLJEDNJI TANGO U ĐEVRSKAMA-

BONUS

 

sastanak mladih esperantista u gudučoj
tradicionalna regata sonković–raslina
izbor najmlađeg starca
krapanjski planinari osvajaju kamenar
najmanja glava velike glave
eminentna jazz pjevačica iz oklaja
tour d’trtar
pobjeda tlm–a nad tbf–om
kantautor iz bute
kao i urbani reper sa škopinca
hamlet iz pakovog sela
miss tromilja
mister plišac
tribunjski blues osvaja
otvaraju se brojna turistička naselja
cro–a–porter u šepurini
nihilist sa visovca
natječu se težaci iz donjeg polja
na olimpijadi u disciplini
skok s motikom
najljepše dijete iz ulice paške zjačića
prve noge promine
šibenska nevista rodom iz berlina
i šibenski zet iz okolice osla
najsamosvojniji magarac iz težačke
švedska ženska klapa
na gostovanju u bribirskim mostinama
najpristupačnija litvanka na ljetovanju
u boraji
gošća iz mađarske–zemlje tisuću jezera
gošća iz slovačke–zemlje tisuću otoka
sve do šansonjera pokraj poduzeća »čistoća«
pleše se pleše, gospodo
na kraju kišnog lita
a onda
susvita

Crkva sv. Jakova


~~~
Nema zapisa.
IP posjetitelja
rss
Nema zapisa.

Kako je poznato, plima stiže svako jutro,

ali nikada to nije isto more

i uvijek donosi nešto novo.

Nekad se prikrada bez glasa, miluje, ugađa.

Nekad stiže dramatično, hučeći, zapjenjena, uznemirujuća.

To je moje more.

Dobrodošli u moje more!

Blog - srpanj 2010
četvrtak, srpanj 29, 2010

                      Ok! Sv. Jakov i sv. Ana s pripadajučim dernecima i gostima su danas prošlo svršeno vrime i vraćamo se u svakodnevnu kolotečinu. Tj. tu i tamo triba još koji list skinit u vinogradu, izgazit kapulu, izvadit kumpire ko nije, dat ruke jedni drugima. I mali će pomoć. U mene ove godine kumpirići ka balinići. Šaku odande, šaku odavde i brzo smo bili gotovi. Drugi su bili bolje sriće. Jel mu krivo sime,  jel mu krivo vrime, jel bilo preduboko, preusko, ...jel mu ne da đava, božemiprosti. Kiša padala kad nije tribalo, a bila suša kad je tribalo padat. Ono šta se vidi prostin okom je da teren “curi”, a voda se zadržava. Pada odluka da dogodine radimo po mjesečevon kalendaru. Kaže poznanik da već godinama sadi i sije po njemu i da je zadovoljan s plodovima, a nema ni štetočina puno. Na Čelanovoj “špici” će se još malo pročakulat, a onda krenit pomalo svak put svojih vrata. S noge na nogu. Ka da in je daleko!!! Sa ovog mista ionako svi vide svoj krov. Uto će mrak i svak će u svoju bešu.

crljivica @ 01:02 |Komentiraj | Komentari: 10 | Prikaži komentare
ponedjeljak, srpanj 26, 2010

                     “...Župa Cista Velika već u 14. stoljeću spominje se kao kapelanija velike župe Radobolja, sa središtem u Katunima, premda je kapelan, koji je u Cisti stanovao od početka 19. st., obavljao službu neovisno. U Katunima su Cišćani i pokopavani. Od Katuna Cista se i pravno odijelila i samostalnom župom postala 1845. godine. Župske matice počinju se voditi od 1825., a župski spisi čuvaju se od 1832. ...” (Iz knjige Don Pavla Medića “Prijateljima u pohode”)

                       Svake godine na dan 25. srpnja, Cišćani se okupljaju i slave svoga zaštitnika sv. Jakova da bi mu izrazili poštovanje i preko njega zatražili božju milost. Misno slavlje počinje uvodom u crkvi, procesijom oko crkve, a nakon procesije je misa. Ove godine održana koncelebrirana misa koju je vodio imotski gvardijan fra Zoran Kutleša. Popodne je bija dernek, igrale su se finalne utakmice XVI. Malonogometnog memorijalnog turnira "Mate Vučak - Čigra" u spomen na poginulog branitelja iz Ciste Velike. Navečer je za mlađariju bija koncert Stavrosa i klape Iskon. Svi Cišćani, ma odakle dolazili, nastoje planirati svoj boravak u rodnon mistu u vrime kad se slavi sv. Jakov, i dan kasnije sv. Ana.


crljivica @ 21:25 |Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare

                 Jučer ujutro u šest smo počeli vadit kumpire. Sunce je pržilo već u osan. Velike kiše, a onda suša i vručina pritvorili su zemlju u beton. Negdi smo uspili, a negdi bi bili uspili samo sa štemericon. Odgodili smo za neki drugi dan. Niti će se kumpiri potuć, a niti će uteć. Uvečer, misto radnje Galića guvno. Mista taman da može stat stol, banci i roštilj. Vidi se di se dimi. Na stolu teča puna manistre na šalšu, a kotleti se prže. Ništa pretjerano. Tek toliko da nas dodatno zadrži oko stola i da čovik ima za čin popit. Vino moje crno, i još nečije bilo. I eto događaja. Nešto dima i letećeg žara nikome ne smeta. Dio Čelana je na okupu. Mlađarija još prati utakmice na školskom igralištu. sad će i oni svaki čas. Malo rodoljubne mjuze iz kazetofona. Malo gange iz sveg grla. Sinoć je bija ipak manji broj Čelana pa će se iskoristiti i druga prilika.

Sorry, kod uređivanja san slučajno obrisala post pa i vaše komentare.
crljivica @ 21:18 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, srpanj 22, 2010

         Istraživanje Crkvina započeo je  don Lovre Katić 1936. godine i tada otkrio dvije crkve. Nažalost, iz tog doba nije sačuvana valjana dokumentacija. Novo iskopavanje je počelo u listopadu 1993. godine i to upravo na ovom mjestu, i uz dozvolu vlasnika zemljišta. Kampanju je vodio prof. dr. Nenad Cambi iz Splita uz odobrenje Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu i Ministarstva prosvjete i kulture RH.

          I ovu fazu radova vodio je povijesničar Ljubo Gudelj ispred Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu uz svestranu pomoć domaćih snaga. Obnovljena je kaldrma na mjestu podnice, očišćena je cijela građevina, učvršćeni i konzervirani ostatci zidova, kao i grobnice na prostoru Crkvina. Učvršćeni su svodovi i zidovi grobnica koje su same po sebi vrlo interesantne. Jedna grobnica  iznutra ima kupolasti svod a izvana je krovište od kamenih ploča. Sve ostale grobnice imaju svod na ćemer, tj.svod u obliku luka. Na istočnoj strani je cisterna koja je također očišćena izvanka i iznutra. Učvršćen i suhozid koji okružuje Crkvine.

          U sklopu kompleksa Crkvine otkrivena je i većim dijelom očišćena prirodna jama koja se najvjerovatnije koristila kao spremište za namirnice. Prilikom istraživačkih radova na terenu su se ukazale prirodne kamene gromade koje su sačuvane i koristit će se kao kamenice za vodu za divljać. 

           Na rubovima arheološkog kompleksa izgrađene su dvije vidilice, obje po ideji Ljube Gudelja. Od izvađenog kamenja radnici su na istočnoj strani napravili “gomilu” koja služi kao odlagalište kamena, a i kao vidilica s pogledom na iskopine i koja se savršeno uklopila u bliži okoliš toponima. Uokolo su mjestimično postavljeni drveni željeznički pragovi kao mjesta za sjedenje i odmor. Za istu svrhu postavljen je stol i drvene klupe uz suhozid.

          Druga vidilica od pocinčanog željeza , s trodijelnim stepeništem i ograđenim platoom na vrhu nalazi se na zapadnoj strani arheološkog spomenika. Varena je i sklapana na licu mjesta. Sačinjena je većim dijelom od elemenata dalekovoda. Neposredno iza ove vidilice je uređen prostor predviđen za druženja i okupljanja za duži dnevni boravak  i koji se lako može prilagoditi za prigodna kulturna događanja. Vodilo se računa o tome da se ne devastira izgled arheološkog spomenika nulte kategorije i ne naruši svetost mjesta gdje su pokopani prvi Cišćani.

          Svi otvori su pokriveni rešetkama da se zaštite od uršavanja i oštećivanja, a i da se ljudi zaštite od nezgoda prilikom razgledavanja. Okoliš kompleksa će se dodatno ukrasiti autohtonim biljem. Svi radovi su dovedeni do samog kraja osim krstionice i prilaznog puta, koje će konzervatori Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika dovršiti na jesen. U svakom slučaju radovi na očuvanju kompleksa Crkvine su vrhunski napravljeni i slijedeći korak je kvalitetna prezentacija objekta kao izuzetno vrijedne kulturne baštine Ciste Velike.

           Svoje zadovoljstvo učinjenim svi koji su bili uključeni na poslovima oko Crkvina na koncu su  profeštali uz iće i piće, a pala je i pisma za svačiju dušu.Osim što je vridan radnik i predan svom pozivu, Ljubo u sebi nosi još neke talente. On je i vrhunski zabavljač. U nedavni minuli rad mu ide i svirka sa ekipom na otvaranju dubrovačkog hotela Villa Dubrovnik.

...



Dodano: I mjuzik iz livog stupca dobro ide uz ovaj post.

crljivica @ 16:37 |Komentiraj | Komentari: 6 | Prikaži komentare
ponedjeljak, srpanj 19, 2010

             U gradu zagušljivo, nepodnošljivo. Žeže odozgor i odozdol. Nekoliko teških noći sa disciplinon okrićanja i bacanja, između sna i jave. Ustajanje iz postelje izgleda kao buđenje iz nesvisti. Svaka žunta žulja. U zgradi zidovi od papira. U stanu pakal. Na susidnin zgradama di su spuštene rolete, to su sretnici sa klimon. Proleteri bez klime načičkali su se na ponistre. Odaje ih svjetlucanje crvenkastog žara koje se čas primiče, a čas odmiče. Pita me neko kako san spavala. Neman pojma kažen ja. Bila san u vanka sebe. A more ka pišalina. Popodne bižimo ća i nadamo se da nas bolje čeka tamo di idemo. Tako je i bilo.



crljivica @ 00:42 |Komentiraj | Komentari: 6 | Prikaži komentare
ponedjeljak, srpanj 12, 2010

                      Još ću neko vrime more moć samo vizualiziratiUndecided. Da ne bi vrime prošlo u motanju palčeva krenila san u avanturu kukičanja spiralnog šala koji ima havajski mot. Malo sa interneta, malo iz glave. Vrlo jednostavno. Prvi red je niz lančića, drugi red visoki štapići po dva u svaku rupu, treći red opet po dva u svaku rupu visokih ili običnih štapića. Može i od konca i od vune. Konac je nešto teži materijal. Izbor boja omogućava beskonačnu kreativnost, a svaki komad će biti unikatan. Još da je pogledat na kalendar kad su rođendani dragih osoba pa počet kukičat na vrime i eto lipog dara. Ko bi mu moga odolit?! Neka vas ne dišpera skromni izgled na početku rada. Tek sa zadnjin punton šal će zasjajit u punon svitlu. Ovaj srebrnoplavi konac me oduševija bojom. Cijena mu nije bila skromna. Šta se tiče kvalitete, na skali od jedan do deset ja bi ga smjestila od nula do jedan. Ko bi pomislija?!

crljivica @ 10:34 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
petak, srpanj 2, 2010

      
  I još jedan post za danas. A štaš’. taki je dan. Za danas je vridila stara poslovica: ne ostavljaj za sutra ono šta možeš napravit danas. Taman se bilo počelo sunce kriti iza oblaka, a malo je i pušikalo. Višnje su pobrane i raspoređene dil u frižider za kolače, a dil u maraskino. Ovako se pravija u mene: 6 kila višanja, 6 kila cukra i 15 litara rakije. Ili ista stvar, samo na drugi način: koliko višanja, toliko cukra i dvi i po litre rakije na kil višanja. Mire zavisu od količine višanja i veličine suda, tegla, ili boca. Sve zajedno smo usuli u veliku damižanu, dobro izmućali i ostavili u dvor. Otače se nakon četrdeset dana. A  ja sad iđen vadit špice. Sa istoka grmi sve jače i sve češće.


 
crljivica @ 21:31 |Komentiraj | Komentari: 21 | Prikaži komentare
  
                   Čelani miruju. Samo naizgled. U vinogradima, voćnjacima i kumpirima se napravilo sve šta se moralo napravit. Sad je sve prepušteno Božjoj volji i vremenskim prilikama. Kuće su uglavnon prazne. Život se priselija pod odrne. Čakula ode, čakula onde i vrime uteče za čas. Valja mi put pod noge. Dobro je. Nizbrdo je. Zakuvat ću blitvu šta san dobila od Sene i koji mladi kumpirić. Dodati koromača po želji, i još po’ duzine jaja. I eto bogovskog ručka. E da! Zatvorit grilje i sve zamračit jer sunce je u zenitu i već dobro žeže. Popodne kad vručina popusti, uzet sič i obrat višnje. Nešto mi se pari da nisu baš obilato rodile. Valjda in je taka godina. Šašava. Bit će bolje dogodine.



crljivica @ 14:55 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
counter
Jedna najava
Knjaz u Cisti Velikoj

Sat
crljivica
Cista Velika
službene stranice

Sport u Cisti Velikoj


Brojač posjeta
48543
Vrtni impresionizam
























***

Arsen Dedić

BALADA O PROLAZNOSTI

Kad lutali smo svijetom
kao raspršeno sjeme,
govorili smo sebi -
to je za neko vrijeme.

I ne znajuć’ da smo
na izgubljenom brodu,
mi vikali smo: "Kopno!"
dok gledali smo vodu.

Kad ljubili smo kratko
u tuzi kišne noći,
govorili smo za se
da ljubav tek će doći.

Postavljali smo stvari
ali opet ne za dugo.
Za sva smo mjesta rekli -
odredit ćemo drugo.

Kad rađala se sreća
i čekala je slava,
pomišljali smo opet -
to nije ona prava.

Kad prijatelja nema,
a dani idu sporo,
govorili smo za se
da vraćaju se skoro.

Gdje najviše smo dali
dobivali smo manje,
ali mislili smo - to je
tek privremeno stanje.

Kad gubili smo život,
govorili smo: "Neka"
i vjerovali čvrsto
da pravi tek nas čeka.

Putovali smo dalje
kad davno već smo stigli.
Tek počeli smo nešto,
a drugo već smo bili.

 

I ostali smo tako
kraj odlazeće vode,
nerazjašnjeni sasvim
i pomalo van mode.

U započetoj priči
u ljubavi bez traga,
jer svakoj smo se kući
približili do praga.

U privremenom redu
nekorištenih stvari
ni osjetili nismo
da sami smo, i stari.

Dok vjerovali još smo
da svaki put se mijenja,
mi rekli smo si zbogom

govoreć’ doviđenja.

Index.hr
Nema zapisa.